|
Marko71
|
 |
« na: 08/03/10 15:48:02 » |
|
Agenda 2000
Agenda 2000 dokument je Europske komisije koji sadrži program aktivnosti vezanih uz razvoj Europske unije i njezinih politika, te financijski okvir za razdoblje 2000.-2006. godine, u kontekstu proširenja na nove države članice. Sastoji se od tri dijela. Prvi dio sadrži pitanja vezana uz politike Unije, posebice ona koja se odnose na način funkcioniranja same Unije, zajedničku poljoprivrednu politiku te politiku koja se odnosi na gospodarsku i socijalnu koheziju. U drugom su dijelu obrađena pitanja vezana uz proširenje, s naglaskom na jačanje predpristupne strategije te sudjelovanje država kandidata u programima EU. Treći dio donosi studiju učinaka proširenja na politike Europske unije te financijski okvir. U prilogu Agende 2000 nalaze se i mišljenja Komisije o državama kandidatima. Europska je komisija Agendu 2000 usvojila 15. srpnja 1997. godine, a njezini su prioriteti u obliku 20 zakonodavnih prijedloga predloženi 1998. godine.
Na sastanku Europskog vijeća u Berlinu 1999. godine postignut je opći politički dogovor oko Agende 2000 i paketa mjera koje će se usvojiti za razdoblje od 2000. do 2006. godine, a odnose se na reformu zajedničke poljoprivredne politike, reformu strukturne politike, predpristupne instrumente te financijski okvir.
Bijela knjiga/zelena knjiga
(White Paper/Green Paper - Livre blanc/Livre vert).
Bijela je knjiga vrsta dokumenta Europske komisije, koji sadrži prijedloge budućih aktivnosti Zajednice u pojedinom području. Ponekad bijela knjiga slijedi zelenu knjigu, koju Komisija izdaje kako bi počela proces konzultacije o nekom pitanju na europskoj razini. U kontekstu približavanja zemalja srednje i istočne Europe europskim integracijama, Komisija je izdala “Bijelu knjigu o pripremi zemalja srednje i istočne Europe za integraciju na unutarnje tržište”, kao vodič pridruženim zemljama srednje i istočne Europe u procesu usklađivanja zakonodavstva u području uređenja unutarnjeg tržišta. Taj dokument obrađuje 22 od ukupno 31 poglavlja propisa sadržanih u sklopu pravne stečevine Zajednice.
CARDS
(Community Assistance for Reconstruction, Development
and Stabilisation /Aide communautaire a la
reconstruction, au développement et a la stabilisation).
Program CARDS novi je instrument tehničko-financijske pomoći Europske unije za jugoistočnu Europu (države korisnice: Albanija, Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Savezna Republika Jugoslavija i Makedonija), a namijenjen je potrebama procesa stabilizacije i pridruživanja. Prioriteti su CARDS programa: obnova, pomoć za povratak izbjeglica i prognanika; stabilizacija regije; uspostava institucionalnog i zakonodavnog okvira (demokracija, ljudska prava, prava manjina, pomirba, civilno društvo, nezavisnost medija, borba protiv organiziranoga kriminala); održivi gospodarski razvoj i ekonomska reforma okrenuta prema tržišnom gospodarstvu; socijalni razvoj; prekogranična, transnacionalna i regionalna suradnja. Program CARDS jedan je od temeljnih doprinosa procesu stabilizacije i pridruživanja, a usmjeren je izgradnji institucionalnog, zakonodavnog, gospodarskog i socijalnog sklopa u ranije spomenutim zemljama (po uzoru na isti u Europskoj uniji) te promicanju tržišnog gospodarstva. Temeljni su preduvjeti za dobivanje pomoći u sklopu ovog programa da zemlja primateljica pomoći poštuje demokratske principe, pravnu državu, ljudska prava i prava manjina, te osnovne slobode i principe međunarodnog prava. U sklopu CARDS programa Republici Hrvatskoj je za npr. 2001. godinu namijenjeno 60 milijuna eura za ispunjavanje političkih prioriteta, gospodarski razvoj te za ispunjavanje odredbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Za koordinaciju ovog programa, osim za njegove financijske aspekte, zaduženo je Ministarstvo za europske integracije.
Carinska unija
(Customs Union/Union douaniere).
Carinska je unija takav oblik udruživanja zemalja pri kojem zemlje u uniji sporazumno ukidaju carine u međusobnoj razmjeni te uvode zajedničke carine na uvoz proizvoda iz trećih zemalja. Carinska je unija bila glavno gospodarsko uporište Ugovora o osnivanju Europske ekonomske zajednice iz 1957. godine, koji je već tada težio stvaranju zajedničkog tržišta i ostvarivanju četiriju sloboda.
CEFTA
(Central Europe Free Trade Agreement/Accord
de libre échange centre européenne - ALECE)
Osnovni su ciljevi CEFTA-e (Sporazuma o osnivanju srednjoeuropske zone slobodne trgovine): usklađivanje razvoja ekonomskih odnosa između zemalja potpisnica putem razvoja trgovine, ubrzanje razvoja komercijalnih aktivnosti, podizanje životnog standarda i osiguranje boljih mogućnosti zapošljavanja, povećanje produktivnosti te postizanje financijske stabilnosti. Sporazum o slobodnoj trgovini srednje Europe potpisale su u prosincu 1992. godine tadašnja Čehoslovačka, Mađarska i Poljska, u siječnju 1996. godine potpisala ga je Slovenija, u srpnju 1997. Rumunjska, a u siječnju 1999. godine i Bugarska. Prije potpisivanja ovog sporazuma, prve četiri zemlje (Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka) već su s Europskom unijom bile potpisale ugovore o pridruživanju pa CEFTA djeluje kao jedna od pripremnih aktivnosti na putu k punopravnom članstvu u EU. Također, cilj je CEFTA-e osiguravanje istovjetnog trgovinskog tretmana između zemalja potpisnica te uklanjanje trgovinskih zapreka, što će pridonijeti uravnoteženom razvoju i širenju trgovine u svijetu. Uvjeti su članstva u CEFTA-i: potpisan ugovor o pridruživanju s EU, članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i pristanak svih članica CEFTA-e. Republika Hrvatska 9. srpnja 2001. godine službeno je podnijela zahtjev za punopravno članstvo u CEFTA-i. Njezinu su kandidaturu iste godine i prihvatile članice CEFTA-e, čime su otpočeli pregovori s ciljem postizanja punopravnog članstva RH u CEFTA-i.
COST
(European Cooperation in the Field of
Scientific and Technical Research/Coopération
européenne dans le domaine de recherche scientifique et technique)
COST je okvir za suradnju u području znanstvenog i tehničkog istraživanja na europskom teritoriju, uspostavljen 1971. godine. U njemu sudjeluju 33 članice: 15 zemalja EU, Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Hrvatska, Island, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska, Rumunjska, Savezna Republika Jugoslavija, Slovačka, Slovenija, Švicarska, Turska, te Europska komisija i Izrael, koji ima status zemlje suradnice. Osim navedenih, u pojedinim aktivnostima COST-a sudjeluju i institucije iz izvaneuropskih država (Armenije, Australije, Indije, Japana, Kanade, Kine, SAD-a, Rusije i Ukrajine). U Republici Hrvatskoj je za suradnju u sklopu COST-a zaduženo Ministarstvo znanosti i tehnologije.
Cost-benefit analiza
(Cost-Benefit Analysis/Analyse couts-bénéfices)
Cost-benefit analiza procjena je relativne vrijednosti promjena u odnosu na postojeće ili predložene situacije ili projekte. Njome se metodološki ispituju troškovi, koristi i rizici svih opcija, te se određuju troškovno najučinkovitiji načini postizanja zadanih ciljeva. U kontekstu približavanja europskim integracijama, cost-benefit analiza služi procjeni učinaka integracije na trgovinu, monetarnu i fiskalnu politiku te pojedine sektore.
Uobičajene kratice u svakodnevnoj komunikaciji unutar državne uprave:
APN – Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama
AZTN – Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja
DZIV – Državni zavod za intelektualno vlasništvo
DZNM – Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo
DZS – Državni zavod za statistiku
EK – Europska komisija
EMU – Europska gospodarska i monetarna unija
EP – Europski parlament
EU – Europska unija
EV – Europsko vijeće
EZ – Europska zajednica
HNB – Hrvatska narodna banka
MEI – Ministarstvo za europske integracije
MFIN – Ministarstvo financija
MINGO – Ministarstvo gospodarstva
MINT – Ministarstvo turizma
MIPŠ – Ministarstvo prosvjete i športa
MJROG – Ministarstvo za javne radove obnovu i graditeljstvo
MINK – Ministarstvo kulture
MORH – Ministarstvo obrane
MPULS – Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokane samouprave
MPŠ – Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva
MOMSP – Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo
MRSS – Ministarstvo rada i socijalne skrbi
MUP – Ministarstvo unutarnjih poslova
MPPV – Ministarstvo pomorstva, prometa i veza
MVP – Ministarstvo vanjskih poslova
MZOPU – Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja
MZRH – Ministarstvo zdravstva
MZT – Ministarstvo znanosti i tehnologije
OSP – Odbor za stabilizaciju i pridruživanje
PO – Privremeni odbor
POSP – Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje
PS – Privremeni sporazum s EU
PSP – Proces stabilizacije i pridruživanja Europskoj uniji
SSP – Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU
UN – Ujedinjeni narodi
VE – Vijeće Europe
VSP – Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje
ZVSP – Zajednička vanjska i sigurnosna politika EU (tzv. CFSP)
WTO – Svjetska trgovinska organizacija
izvor:sigmacentar.hr
|
